{"id":115,"date":"2021-11-05T15:27:17","date_gmt":"2021-11-05T19:27:17","guid":{"rendered":"https:\/\/creole101.com\/ht\/?p=115"},"modified":"2023-06-12T14:39:04","modified_gmt":"2023-06-12T18:39:04","slug":"grame-kreyol-pwonon-itilizasyon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/creole101.com\/blog\/ht\/grame-kreyol-pwonon-itilizasyon\/","title":{"rendered":"Gram\u00e8 Krey\u00f2l: Pwonon yo ak Itilizasyon yo"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\" id=\"Pwonon\">Pwonon<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap\">Pwonon<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Definisyon<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon reflechi<\/li>\n\n\n\n<li>\u00d2d pwonon p\u00e8son\u00e8l yo<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon posesif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon demonstratif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon endefini<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon ent\u00e8wogatif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon relatif<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<!--more Kontinye F\u00e8 Lekti-->\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\" id=\"Pwonon\">Pwonon<\/h4>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Definisyon<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon &#8211; Se pati nan diskou a ki ranplase yon non oubyen yon fraz noninal. Li dezinye moyon ou bagay y ap pale de li a, yo te deja mansyone a oswa ki par\u00e8t kl\u00e8 nan kont\u00e8ks la.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon p\u00e8son\u00e8l<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon p\u00e8son\u00e8l &#8211; Yon pwonon p\u00e8son\u00e8l deziye moun ki ap pale a (mwen, nou), moun y ap pale av\u00e8k li a (ou, nou)oubyen moun ke y ap pale de li a (li, yo).<\/p>\n\n\n\n<p>Gen 2 tip pwonon p\u00e8son\u00e8l:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l sij\u00e8<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l konpleman<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><th>&nbsp;<\/th><th>Sengilye<\/th><th>&nbsp;<\/th><th>Pliry\u00e8l<\/th><th>&nbsp;<\/th><\/tr><tr><td>&nbsp;<\/td><td>Pwonon<\/td><td>Abreje<\/td><td>Pwonon<\/td><td>Abreje<\/td><\/tr><tr><td>Premye p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>mwen<\/td><td>m<\/td><td>nou<\/td><td>n<\/td><\/tr><tr><td>Dezy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>ou<\/td><td>w<\/td><td>nou<\/td><td>n<\/td><\/tr><tr><td>Twazy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>li<\/td><td>l<\/td><td>yo<\/td><td>y<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Nou kapap mete yon siy apostw\u00f2f (&#8216;) apr\u00e8 l\u00e8t abreje pwonon yo (m&#8217;, l&#8217;, n&#8217;, y&#8217;) &#8212; eksepte &#8220;w&#8221; ki se 2<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n lan &#8212; men jeneralman yo ekri yo san siy lan. Eg: M&#8217; te pale w;<\/p>\n\n\n\n<p>Se menm mo yo ki s\u00e8vi swa k\u00f2m sij\u00e8 oswa k\u00f2m konpleman, se kont\u00e8ks la k ap p\u00e8m\u00e8t nou idantifye yo.<br><em>Egzanp<\/em>: Mwen renmen ou.<br>Ou renmen mwen.<br>Nan 2 egzanp sa yo, nan premye fraz la &#8220;mwen&#8221; se sij\u00e8 e &#8220;ou&#8221; se konpleman tandiske nan dezy\u00e8m fraz la &#8220;ou&#8221; se sij\u00e8 e &#8220;mwen&#8221; se konpleman.<\/p>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">Pwonon reflechi<\/h6>\n\n\n\n<p>Pou f\u00f2me pwonon reflechi nou itilize mo &#8220;menm&#8221; apr\u00e8 pwonon yo. Men anpil fwa, nan langaj kouran an, nou itilize &#8220;t\u00e8t&#8221; av\u00e8k pwonon an. Pou fraz la par\u00e8t pi kl\u00e8, nou konn itilize ekspresyon &#8220;pou kont&#8221; av\u00e8k pwonon an.<\/p>\n\n\n\n<p>Egzanp: Se mwen ki blese t\u00e8t mwen<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Se mwen ki blese mwen-menm<\/li>\n\n\n\n<li>Se mwen ki blese t\u00e8t mwen<\/li>\n\n\n\n<li>Se mwen ki blese pou kont mwen<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon posesif<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon posesif yo gen menm f\u00f2m ak adjektif posesif pa mwen-an, pa ou-a (ou pa w-la), pa li-a, e latriye. L\u00e8 yo pou kont yo akonpaye predika a, sa vle di li ranplase non an.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon posesif yo varient en nonbre, en genre, et en p\u00e8s\u00f2n. Nan f\u00f2m ki pi ba yo, nou prezante p\u00e8s\u00f2n yo nan l\u00f2d sa a : 1<sup>ye<\/sup> p\u00e8s\u00f2n, 2<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n, 3<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n.<\/p>\n\n\n\n<p>Yon s\u00e8l obj\u00e8, yon s\u00e8l poses\u00e8 :<br>pa mwen-an, pa ou-a, pa li-a.<br>abreje : pa m-nan, pa w-la, pa l-la.<\/p>\n\n\n\n<p>Yon s\u00e8l obj\u00e8, plizy\u00e8 poses\u00e8 :<br>pa nou-an, pa nou-a, pa yo-a.<br>abreje : pa n-nan, pa n-nan, &#8211;.<\/p>\n\n\n\n<p>Plizy\u00e8 obj\u00e8, yon s\u00e8l poses\u00e8 :<br>pa mwen-yo, pa ou-yo, pa li-yo.<br>abreje : pa m-yo, pa w-yo, pa l-yo.<\/p>\n\n\n\n<p>Plizy\u00e8 obj\u00e8, plizy\u00e8 poses\u00e8 :<br>pa nou-yo, pa nou-yo, &#8211;*.<br>abreje : pa n-nan, pa n-nan, &#8211;*.<\/p>\n\n\n\n<p>Twazy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n pliry\u00e8l la pa egziste, paske nou pa ka di &#8220;pa yo-yo&#8221;, li p ap sonnen byen. Menm jan pou adjektif demonstratif yo, itilize yon l\u00f2t f\u00f2m pou montre apatenans lan tankou: &#8220;sa yo genyen yo&#8221;, e latriye.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon demonstratif<\/h5>\n\n\n\n<p>Se menm mo yo yo itilize e pou adjektif e pou pwonon demonstratif. L\u00e8 yo gen yon gwoup noninal yo det\u00e8mine, yo se adjektif (<em>egzanp<\/em>: Ch\u00e8z sa-a f\u00e8t ak bwa) tandiske l\u00e8 yo akonpa yon predika e yo pa gen gwoup noninal yo se pwonon demonstratif (<em>egzanp<\/em>: Sa-a f\u00e8t ak bwa)&#8221;.<br>sengilye = sila-a, sa-a<br>pliry\u00e8l = sila-yo, sa-yo.<\/p>\n\n\n\n<p>Anpil fwa, pwonon demonstratif yo ranplase yon gwoup noninal akonpaye ak yon adjektif demonstratif (<em>egzanp<\/em>: \u00c8ske w vle plim sa-a oubyen sila-a ?). Pwonon demonstratif yo kapab genyen tout fonksyon yon non ka genyen.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon endefini<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo itilize pwonon endefini an pou deziye yon fason ki vag moyon, b\u00e8t ou yon bagay ke ide a eksprime ou non nan kont\u00e8ks la. Anpil fwa, pwonon endefini yo ranplase yon non ke yon adjektif endefini entwodui (<em>egzanp<\/em>: Chak dwe pote yon bagay = chaka odit\u00e8, chak \u00f2m, chak asistan, e latriye.).<\/p>\n\n\n\n<p>Menm jan ak adjektif endefini yo, pwonon endefini yo kapab gen plizy\u00e8 f\u00f2m e nyans ki varye. K\u00e8k adv\u00e8b kantite (anpil, konbyen, ase) pafwa jwe w\u00f2l pwonon endefini (Anpil te retoyonen.).<\/p>\n\n\n\n<p>Forme des Pwonon endefini :<\/p>\n\n\n\n<p>P\u00e8s\u00f2n, anyen, okenn , yoyon, l\u00f2t, yoyon l\u00f2t, ni yoyon ni l\u00f2t, plizy\u00e8, tout, yo, k\u00e8k, s\u00e8ten, chak, nenp\u00f2t.<br><em>Egzanp<\/em>:<br>M pa vle yoyon.<br>Okenn pa vle ale an premye.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon ent\u00e8wogatif<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo itilize pwonon ent\u00e8wogatif an pou deziye yon fason ki vag moyon, b\u00e8t ou yon bagay ke ide a eksprime ou non nan kont\u00e8ks la. Yo met pwonon ent\u00e8wogatif nan plas yon non ke yon adjektif ent\u00e8wogatif entwodui. (<em>egzanp<\/em>: Kiy\u00e8s ki kase v\u00e8 a ? = ki gason, ki fi, ki s\u00f2lda, e latriye &#8230; ki kase v\u00e8 a ?).<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon ent\u00e8wogatif kapab gen tout fonksyon yon non.<\/p>\n\n\n\n<p>Men pwonon ent\u00e8wogatif (genyen ki se pwonon relatif tou):<br>Ki, kiy\u00e8s (kil\u00e8s), kisa.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kiy\u00e8s (kil\u00e8s)?&#8221; pou poze kesyon sou moyon.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon ent\u00e8wogatif kapab genyen yon konpleman. Yo f\u00e8 pati, av\u00e8k endefini e demonstratif, twa pwonon ki ka resevwa yon konpleman (<em>Egzanp<\/em>: Kiy\u00e8s pami nou k ap f\u00e8 l ?).<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon relatif<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo mete pwonon relatif nan plas yon non ki entwodui pa yon adjektif relatif (<em>egzanp<\/em>: Mwen son je yon nonm ki te di li rich anpil. Yo mete &#8220;ki&#8221; (pwonon relatif) nan plas &#8220;nonm sa-a&#8221; (adjektif demonstratif)). Men, an menm tan, pwonon relatif la entwodui yon lyen (yon relasyon) ant de pwopozisyon yo. Li mete yon non (ou yon pwonon) an relasyon av\u00e8k yon pwopozisyon ki esplike non ou pwonon sa-a. (<em>egzanp<\/em>: Gen yon tifi ki pase ak yon gwo bouke fl\u00e8). Non (ou pwonon) ke pwonon relatif la reprezante a se antesedan l.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon relatif yo se :<\/p>\n\n\n\n<p>1. ki :<\/p>\n\n\n\n<p>2. ke :<\/p>\n\n\n\n<p>3. kote : <em>egzanp<\/em>: M prale lavil kote m ap ka achte tout sa m bezwen.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kote&#8221; kapab yon non (<em>egzanp<\/em>: li f\u00e8 f\u00e8t la yon b\u00e8l kote), li kapab yon adv\u00e8b (<em>egzanp<\/em>: Kote w prale ?; M vle manje kote ki pw\u00f2p) ou yon pwonon relatif (), e latriye.<\/p>\n\n\n\n<p>Antesedan an kapab:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; yon non (ou sentagm noninal) : C&#8217;est la jolie petite maison en bois qui lui plaisait tant.<br>&#8211; yon pwonon (sitou p\u00e8son\u00e8l ou demonstratif) : Se ou ki te vini y\u00e8 a. C&#8217;est vous qui \u00eates venu hier. Pami tout liv sa-yo sa ke l prefere a se sila-a. Parmi tous ces livres celui qu&#8217;il pr\u00e9f\u00e8re c&#8217;est celui-ci.<br>&#8211; yon adv\u00e8b pou yon kote (isi, isi-a, isit, isit-la, la-a) : Se la-a nou ke te ye a. C&#8217;est l\u00e0 que nous \u00e9tions. Se isi-a ke nou te manje. C&#8217;est ici que nous avions mang\u00e9.<br>&#8211; pafwa tout yon pwopozisyon : .<\/p>\n\n\n\n<p>K\u00f2m ranplasan non an, pwonon relatif la kapab genyen tout <a href=\"#\">fonksyon non an<\/a>. S&#8217;il n&#8217;est pas introduit par yon prepozisyon, il est toujours le premier mot de la pwopozisyon.<\/p>\n\n\n\n<p>K\u00e8k egzanp:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;ki&#8221; &#8220;qui&#8221; : k\u00f2m sij\u00e8, yo itilize l pou choz oubyen pou moun (Moun ki di sa-a se yon mant\u00e8. Celui qui a dit \u00e7a est un menteur. Prenez la route qui tourne). K\u00f2m konpleman, &#8220;ki&#8221; toujou vin apre yon prepozisyon e yo pa itilize l pou choz (&#8230;).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;ke&#8221; &#8220;que&#8221; : yo itilize l pou moun ou pou choz. Li kapab sij\u00e8 ou konpleman. Jeneralman, li se konpleman obj\u00e8 dir\u00e8k (Men liv ke m renmen an. Voici le livre que j&#8217;ai aim\u00e9).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;kisa&#8221; &#8220;quoi&#8221; : yo itilize l s\u00e8lman pou bagay, li toujou konpleman e pr\u00e8ske toujou vini apre yon prepozisyon (Men de kisa nou ap pale a. Voici de quoi nous parlions).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;kote&#8221; &#8220;o\u00f9&#8221; : yo itilize l s\u00e8lman pou bagay e li toujou konpleman konpleman sikonstansy\u00e8l de tan ou de lye.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" id=\"Pwonon\">Pwonon<\/h3>\n\n\n\n<p>Pwonon<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Definisyon<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon reflechi<\/li>\n\n\n\n<li>\u00d2d pwonon p\u00e8son\u00e8l yo<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon posesif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon demonstratif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon endefini<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon ent\u00e8wogatif<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon relatif<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\" id=\"Pwonon\">Pwonon<\/h4>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Definisyon<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon &#8211; Se pati nan diskou a ki ranplase yon non oubyen yon fraz nominal, oswa antite ki ranplase moun k ap pale a, oubyen antite y ap pale de li a. Li dezinye yon mo oswa bagay y ap pale de li a, yo te deja mansyone a oswa ki par\u00e8t kl\u00e8 nan kont\u00e8ks la.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon p\u00e8son\u00e8l<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon p\u00e8son\u00e8l &#8211; Yon pwonon p\u00e8son\u00e8l deziye moun ki ap pale a (mwen, nou), moun y ap pale av\u00e8k li a (ou, nou)oubyen moun ke y ap pale de li a (li, yo).<\/p>\n\n\n\n<p>Gen 2 tip pwonon p\u00e8son\u00e8l:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l sij\u00e8<\/li>\n\n\n\n<li>Pwonon p\u00e8son\u00e8l konpleman<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table><tbody><tr><th>&nbsp;<\/th><th>Sengilye<\/th><th>&nbsp;<\/th><th>Pliry\u00e8l<\/th><th>&nbsp;<\/th><\/tr><tr><td>&nbsp;<\/td><td>Pwonon<\/td><td>Abreje<\/td><td>Pwonon<\/td><td>Abreje<\/td><\/tr><tr><td>Premye p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>mwen<\/td><td>m<\/td><td>nou<\/td><td>n<\/td><\/tr><tr><td>Dezy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>ou<\/td><td>w<\/td><td>nou<\/td><td>n<\/td><\/tr><tr><td>Twazy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n<\/td><td>li<\/td><td>l<\/td><td>yo<\/td><td>y<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p>Nou kapap mete yon siy apostw\u00f2f (&#8216;) apr\u00e8 l\u00e8t abreje pwonon yo (m&#8217;, l&#8217;, n&#8217;, y&#8217;) &#8212; eksepte &#8220;w&#8221; ki se 2<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n lan &#8212; men jeneralman yo ekri yo san siy lan. Eg: M&#8217; te pale w;<\/p>\n\n\n\n<p>Se menm mo yo ki s\u00e8vi swa k\u00f2m sij\u00e8 oswa k\u00f2m konpleman, se kont\u00e8ks la k ap p\u00e8m\u00e8t nou idantifye yo.<br><em>Egzanp<\/em>: Mwen renmen ou.<br>Ou renmen mwen.<br>Nan 2 egzanp sa yo, nan premye fraz la &#8220;mwen&#8221; se sij\u00e8 e &#8220;ou&#8221; se konpleman tandiske nan dezy\u00e8m fraz la &#8220;ou&#8221; se sij\u00e8 e &#8220;mwen&#8221; se konpleman.<\/p>\n\n\n\n<h6 class=\"wp-block-heading\">Pwonon reflechi<\/h6>\n\n\n\n<p>Pou f\u00f2me pwonon reflechi nou itilize mo &#8220;menm&#8221; apr\u00e8 pwonon yo. Men anpil fwa, nan langaj kouran an, nou itilize &#8220;t\u00e8t&#8221; av\u00e8k pwonon an. Pou fraz la par\u00e8t pi kl\u00e8, nou konn itilize ekspresyon &#8220;pou kont&#8221; av\u00e8k pwonon an.<\/p>\n\n\n\n<p>Egzanp: Se mwen ki blese t\u00e8t mwen<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Se mwen ki blese mwen-menm<\/li>\n\n\n\n<li>Se mwen ki blese t\u00e8t mwen<\/li>\n\n\n\n<li>Se mwen ki blese pou kont mwen<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon posesif<\/h5>\n\n\n\n<p>Pwonon posesif yo gen menm f\u00f2m ak adjektif posesif pa mwen-an, pa ou-a (ou pa w-la), pa li-a, e latriye. L\u00e8 yo pou kont yo akonpaye predika a, sa vle di li ranplase non an.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon posesif yo varient en nonbre, en genre, et en p\u00e8s\u00f2n. Nan f\u00f2m ki pi ba yo, nou prezante p\u00e8s\u00f2n yo nan l\u00f2d sa a : 1<sup>ye<\/sup> p\u00e8s\u00f2n, 2<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n, 3<sup>y\u00e8m<\/sup> p\u00e8s\u00f2n.<\/p>\n\n\n\n<p>Yon s\u00e8l obj\u00e8, yon s\u00e8l poses\u00e8 :<br>pa mwen-an, pa ou-a, pa li-a.<br>abreje : pa m-nan, pa w-la, pa l-la.<\/p>\n\n\n\n<p>Yon s\u00e8l obj\u00e8, plizy\u00e8 poses\u00e8 :<br>pa nou-an, pa nou-a, pa yo-a.<br>abreje : pa n-nan, pa n-nan, &#8211;.<\/p>\n\n\n\n<p>Plizy\u00e8 obj\u00e8, yon s\u00e8l poses\u00e8 :<br>pa mwen-yo, pa ou-yo, pa li-yo.<br>abreje : pa m-yo, pa w-yo, pa l-yo.<\/p>\n\n\n\n<p>Plizy\u00e8 obj\u00e8, plizy\u00e8 poses\u00e8 :<br>pa nou-yo, pa nou-yo, &#8211;*.<br>abreje : pa n-nan, pa n-nan, &#8211;*.<\/p>\n\n\n\n<p>Twazy\u00e8m p\u00e8s\u00f2n pliry\u00e8l la pa egziste, paske nou pa ka di &#8220;pa yo-yo&#8221;, li p ap sonnen byen. Menm jan pou adjektif demonstratif yo, itilize yon l\u00f2t f\u00f2m pou montre apatenans lan tankou: &#8220;sa yo genyen yo&#8221;, e latriye.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon demonstratif<\/h5>\n\n\n\n<p>Se menm mo yo yo itilize e pou adjektif e pou pwonon demonstratif. L\u00e8 yo gen yon gwoup noninal yo det\u00e8mine, yo se adjektif (<em>egzanp<\/em>: Ch\u00e8z sa-a f\u00e8t ak bwa) tandiske l\u00e8 yo akonpa yon predika e yo pa gen gwoup noninal yo se pwonon demonstratif (<em>egzanp<\/em>: Sa-a f\u00e8t ak bwa)&#8221;.<br>sengilye = sila-a, sa-a<br>pliry\u00e8l = sila-yo, sa-yo.<\/p>\n\n\n\n<p>Anpil fwa, pwonon demonstratif yo ranplase yon gwoup noninal akonpaye ak yon adjektif demonstratif (<em>egzanp<\/em>: \u00c8ske w vle plim sa-a oubyen sila-a ?). Pwonon demonstratif yo kapab genyen tout fonksyon yon non ka genyen.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon endefini<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo itilize pwonon endefini an pou deziye yon fason ki vag moyon, b\u00e8t ou yon bagay ke ide a eksprime ou non nan kont\u00e8ks la. Anpil fwa, pwonon endefini yo ranplase yon non ke yon adjektif endefini entwodui (<em>egzanp<\/em>: Chak dwe pote yon bagay = chaka odit\u00e8, chak \u00f2m, chak asistan, e latriye.).<\/p>\n\n\n\n<p>Menm jan ak adjektif endefini yo, pwonon endefini yo kapab gen plizy\u00e8 f\u00f2m e nyans ki varye. K\u00e8k adv\u00e8b kantite (anpil, konbyen, ase) pafwa jwe w\u00f2l pwonon endefini (Anpil te retoyonen.).<\/p>\n\n\n\n<p>F\u00f2m pwonon endefini :<\/p>\n\n\n\n<p>P\u00e8s\u00f2n, anyen, okenn , yoyon, l\u00f2t, yoyon l\u00f2t, ni yoyon ni l\u00f2t, plizy\u00e8, tout, yo, k\u00e8k, s\u00e8ten, chak, nenp\u00f2t.<br><em>Egzanp<\/em>:<br>M pa vle yoyon.<br>Okenn pa vle ale an premye.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon ent\u00e8wogatif<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo itilize pwonon ent\u00e8wogatif an pou deziye yon fason ki vag moyon, b\u00e8t ou yon bagay ke ide a eksprime ou non nan kont\u00e8ks la. Yo met pwonon ent\u00e8wogatif nan plas yon non ke yon adjektif ent\u00e8wogatif entwodui. (<em>egzanp<\/em>: Kiy\u00e8s ki kase v\u00e8 a ? = ki gason, ki fi, ki s\u00f2lda, e latriye &#8230; ki kase v\u00e8 a ?).<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon ent\u00e8wogatif kapab gen tout fonksyon yon non.<\/p>\n\n\n\n<p>Men pwonon ent\u00e8wogatif (genyen ki se pwonon relatif tou):<br>Ki, kiy\u00e8s (kil\u00e8s), kisa.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kiy\u00e8s (kil\u00e8s)?&#8221; pou poze kesyon sou moyon.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon ent\u00e8wogatif kapab genyen yon konpleman. Yo f\u00e8 pati, av\u00e8k endefini e demonstratif, twa pwonon ki ka resevwa yon konpleman (<em>Egzanp<\/em>: Kiy\u00e8s pami nou k ap f\u00e8 l ?).<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Pwonon relatif<\/h5>\n\n\n\n<p>Yo mete pwonon relatif nan plas yon non ki entwodui pa yon adjektif relatif (<em>egzanp<\/em>: Mwen son je yon nonm ki te di li rich anpil. Yo mete &#8220;ki&#8221; (pwonon relatif) nan plas &#8220;nonm sa-a&#8221; (adjektif demonstratif)). Men, an menm tan, pwonon relatif la entwodui yon lyen (yon relasyon) ant de pwopozisyon yo. Li mete yon non (ou yon pwonon) an relasyon av\u00e8k yon pwopozisyon ki esplike non ou pwonon sa-a. (<em>egzanp<\/em>: Gen yon tifi ki pase ak yon gwo bouke fl\u00e8). Non (ou pwonon) ke pwonon relatif la reprezante a se antesedan l.<\/p>\n\n\n\n<p>Pwonon relatif yo se :<\/p>\n\n\n\n<p>1. ki :<\/p>\n\n\n\n<p>2. ke :<\/p>\n\n\n\n<p>3. kote : <em>egzanp<\/em>: M prale lavil kote m ap ka achte tout sa m bezwen.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kote&#8221; kapab yon non (<em>egzanp<\/em>: li f\u00e8 f\u00e8t la yon b\u00e8l kote), li kapab yon adv\u00e8b (<em>egzanp<\/em>: Kote w prale ?; M vle manje kote ki pw\u00f2p) ou yon pwonon relatif (), e latriye.<\/p>\n\n\n\n<p>Antesedan an kapab:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; yon non (ou sentagm noninal) : C&#8217;est la jolie petite maison en bois qui lui plaisait tant.<br>&#8211; yon pwonon (sitou p\u00e8son\u00e8l ou demonstratif) : Se ou ki te vini y\u00e8 a. C&#8217;est vous qui \u00eates venu hier. Pami tout liv sa-yo sa ke l prefere a se sila-a. Parmi tous ces livres celui qu&#8217;il pr\u00e9f\u00e8re c&#8217;est celui-ci.<br>&#8211; yon adv\u00e8b pou yon kote (isi, isi-a, isit, isit-la, la-a) : Se la-a nou ke te ye a. C&#8217;est l\u00e0 que nous \u00e9tions. Se isi-a ke nou te manje. C&#8217;est ici que nous avions mang\u00e9.<br>&#8211; pafwa tout yon pwopozisyon : .<\/p>\n\n\n\n<p>K\u00f2m ranplasan non an, pwonon relatif la kapab genyen tout <a href=\"#\">fonksyon non an<\/a>. S&#8217;il n&#8217;est pas introduit par yon prepozisyon, il est toujours le premier mot de la pwopozisyon.<\/p>\n\n\n\n<p>K\u00e8k egzanp:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;ki&#8221; &#8220;qui&#8221; : k\u00f2m sij\u00e8, yo itilize l pou choz oubyen pou moun (Moun ki di sa-a se yon mant\u00e8. Celui qui a dit \u00e7a est un menteur. Prenez la route qui tourne). K\u00f2m konpleman, &#8220;ki&#8221; toujou vin apre yon prepozisyon e yo pa itilize l pou choz (&#8230;).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;ke&#8221; &#8220;que&#8221; : yo itilize l pou moun ou pou choz. Li kapab sij\u00e8 ou konpleman. Jeneralman, li se konpleman obj\u00e8 dir\u00e8k (Men liv ke m renmen an. Voici le livre que j&#8217;ai aim\u00e9).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;kisa&#8221; &#8220;quoi&#8221; : yo itilize l s\u00e8lman pou bagay, li toujou konpleman e pr\u00e8ske toujou vini apre yon prepozisyon (Men de kisa nou ap pale a. Voici de quoi nous parlions).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;kote&#8221; &#8220;o\u00f9&#8221; : yo itilize l s\u00e8lman pou bagay e li toujou konpleman konpleman sikonstansy\u00e8l de tan ou de lye.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aprann kijan pwonon yo itilize nan krey\u00f2l ayisyen. Gid sa a prezante diferan kalite pwonon ak fason yo ranplase non nan fraz pou f\u00e8 lang lan pi natir\u00e8l.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":405,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"products":"","jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":[],"jnews_primary_category":[],"jnews_food_recipe":[],"enable_food_recipe":"","food_recipe_title":"","food_recipe_description":"","food_recipe_serve":"","food_recipe_time":"","food_recipe_prep":"","food_recipe_level":"","food_recipe_keywords":"","food_recipe_category":"","food_recipe_cuisine":"","food_recipe_yield":"","food_recipe_calories":"","enable_print_recipe":"","ingredient":[],"instruction":"","jnews_social_meta":[],"jnews_review":[],"enable_review":"","type":"","name":"","summary":"","brand":"","sku":"","good":[],"bad":[],"score_override":"","override_value":"","rating":[],"price":[],"jnews_override_counter":[],"jnews_post_split":[],"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[199,17],"class_list":["post-115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ht","tag-lang-kreyol","tag-pwonon"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/creole101.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}